Priča o gajeti falkuši priča je o brodu čudesnih maritimnih sposobnosti i dizajna i o vjerojatno najstarijoj i najdužoj regati na Mediteranu, a u kojima se očituje čitava povijest i način života iznimnog ribarskog gradića na Jadranu.
Zanimljivosti
Najstariji dokument o ribarenju na Palagruži je iz 1593. i sadrži popis 74 vlasnika brodova koji su se u Hvaru, sjedištu komune, prijavili za odlazak na Palagružu. Postoji indicija da su Komižani još ranije ribarili na Palagruži. Biografija pape Aleksandra III. bilježi da je 1177. godine njegova galija zbog nevremena bila prisiljena pristati na Palagruži gdje je „obilno i veselo večerao“. Komižani su generacijama prenosili predaju da su ga upravo njihovi ribari bogato i časno ugostili i nakon nevere dopratili u Komižu.
Festival mora Rota palagruzona održava se u Komiži svake godine povodom Dana državnosti. Plovi se do Palagruže gdje se na žalu evocira papinska večera natjecanjem u kuhanju. Organiziraju se radionice za djecu i odrasle i događanja posvećena maritimnoj baštini. Dođite, čut ćete priče o gajeti falkuši, ali naučiti kako se jedri, vesla, vežu konopi, što je guc, a što sandula!
Gajete s falkama ili ofolkona gajeta plijeni svojim oblikovnim rješenjem koje objedinjuje dva broda u jednoj formi. Nastala je kao odgovor postavljen pred komiške ribare tijekom mletačke uprave nad Dalmacijom. Naime, Mlečani su pogodovali hvarskim plemićima koji su bili vlasnici mreža potegača nauštrb ribarenju stajačicama. Zbog toga su se komiški ribari prilagodili zahtjevnoj plovidbi po otvorenom moru hirovitog Jadrana i ribarenju u akvatoriju našega najudaljenijeg pučinskog otoka.
Da bi zauzeli mjesto na malom palagruškom žalu, gdje im je bio radni i životni prostor, komiški ribari organizirali su natjecanje. Rota palagruzona koja se održavala prije svakog ribolovnog mraka od travnja do rujna najstarija je regata u Europi. Danas nam je nezamislivo da je u nekim rotama sudjelovalo i do stotinu brodova, odnosno petstotinjak smjelih ljudi koji su kretali iz Komiže prema Palagruži.
Komižanima je stoga trebao brod za brzu plovidbu i prijevoz velike količine tereta. Ovaj domišljati dizajn zadovoljio je sve potrebe komiških ribara. Odlazak do 42 nautičke milje udaljene Palagruže znao je trajati više od 15 sati. Falkuša ima plitki gaz i veliko latinsko jedro i tri vrste floka što je čini jedinstvenom, a može dosegnuti veliku brzinu uz prilagodljivost svim smjerovima vjetra. Povratak brodova natovarenih ulovljenom ribom zahtijevao je pak drugačiji način plovidbe. Zato su se na gajetu postavljale falke, daščana oplata kojom se povećavalo nadvođe, a time i nosivost broda.
Falkuša je u posljednji tren spašena od zaborava. Regata je posljednji put održana 1937. godine. Uslijed promjena u načinu života i ribarenja, falkuše se više nisu gradile, no veliki dio maritimne baštine nastavio se prenositi s generacije na generaciju (usmena književnost, toponimija, antroponimija, tradicijska prognoza vremena, način jedrenja i druga znanja i vještine). Posljednja falkuša Cicibela jedne olujne noći 1986. godine razbila se o hridi Biševa. Značaj falkuše prepoznali su stručnjaci povezani u udrugu Ars Halieutica koji su prikupili bogatu dokumentaciju zahvaljujući kojoj je rekonstruirana falkuša. Do danas ih je sagrađeno još nekoliko. Iako se više ne koristi na tradicijski način, falkuša, koja je nekad bila okosnica društvenog i gospodarskog života mjesta, i danas je prepoznatljiv simbol Komiže.