Sredinom 15. stoljeća Turci iz Bosne sve češće ulaze u Dalmaciju. Prva na udaru je srednjovjekovna Vrh Rika, prostora oko izvorā rijeke Cetine. Stanovništvo će se nakratko preseliti pod tvrđavu za koju ni njen prvi vlasnik nikada nije ni slutio da će u nadolazećim vremenima odigrati tako važnu ulogu. S pukom se preselilo i ime, pa je Vrh Rika postala Vrlika iznad koje se diže tvrđava “Prozor” (danas Gradina). 

Tvrđavu je na prijelazu iz 14. u 15. stoljeće “svojim sredstvima i o svome trošku” sagradio bosanski vojvoda i splitski herceg Hrvoje Vukčić Hrvatinić, predvodnik pobune protiv Žigmunda Luksemburškog. Isti taj Žigmund će godine 1421., nakon što je Venecija zauzela dalmatinske gradove, Prozor darovati prognanome trogirskom plemiću i ljutom mletačkom neprijatelju Mikcu (Mihači) Vitturiju, a s utvrdom ljude i novac za nastavak rata s Venecijom. U dramatičnim danima propasti bosansko-humskog kraljevstva u svibnju i lipnju 1463. u Prozoru će boraviti bosanska kraljica Mara (Jelena Branković), žena posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Vrlika i gotovo cijela Cetina su se oko 1516. našli u turskim rukama. Godine 1688. tvrđavu će osvojiti Mletačka Republika. Mlečani su u sudbonosnim danima 1715. godine tijekom velikog turskog napada na Cetinu, napustili lokalno stanovništvo u tvrđavi i predali ga Turcima.

Vrlička se tvrđava smjestila na strmoj stijeni odvojenoj od brda Kozjaka, s koje pogled seže do podnožja Dinare i cetinskih izvora s jedne i visova Kamešnice s druge strane. Ulaz u tvrđavu bio je na sjeverozapadnoj strani gdje se kroz uski prolaz spuštalo u dvorište. Neposredno do ulaza postojala je manja crkvica. Južno od dvorišta je manja palača, a kasnije stan upravitelja tvrđave s cisternom. Uz južni bedem u temeljima je sačuvano više manjih prostorija. Sjeveroistočni kraj tvrđave brani okrugla kula. Čitavim sklopom dominira pravi srednjovjekvni donžon u kojeg se ulazilo preko zidane rampe i pokretnog drvenog mosta. Stambeno-obrambena funkcija donžona najbolje se očituje kroz izmjenjivanje uskih puškarnica/strijelnica s velikim lučnim prozorima od kojih su dva na južnom pročelju upravo reprezentativna. Nalaze se na prvom katu i pripadaju velikoj prostoriji u kojoj je zasigurno obitavao gospodar Prozora.

Photo: Visitvrlika.com