Brodovi s latinskim i oglavnim jedrima plovili su Jadranom do sredine 20. stoljeća. Vještine vezane uz ovaj način plovidbe i dalje su važan dio maritimne baštine Splitsko-dalmatinske županije.
Zanimljivosti
Osnovni smjerovi jedrenja su: oštro u vjetar, s bočnim vjetrom, niz vjetar i ravno niz vjetar. Ukoliko se plovi u smjeru vjetra potrebno je mijenjati smjer, jer plovidba izravno u vjetar nije moguća, dok plovidba niz vjetar ne zahtijeva stalne promjene smjera. Kada vjetar puše na mahove, plovidba je zahtjevnija. Okretanje je moguće u vjetar i od vjetra. Svaki okret, a potrebno je poznavati maritimne sposobnosti broda, zahtijeva poseban postupak. Kao i ostala tradicijska umijeća i vještine, umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrom moguće je svladati učenjem od nositelja ove vještine.
U posljednje vrijeme aktivne su brojne udruge (poput Udruge Lantina Vrboska, Udruge Palagruža, Udruge za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves,) i održavaju se manifestacije (primjerice Dani u Vali u Starome Gradu, Hvar-Metropola mora u Gradu Hvaru, Rota palagruzona u Komiži) koje populariziraju ovaj način plovidbe i pomorsku baštinu diljem Jadrana.
Najranija potvrda latinskoga jedra na hrvatskom području su kasnosrednjovjekovni crteži bračke crkve sv. Luke. Na zidovima crkve sagrađene u prvoj polovici 11. stoljeća u blizini Donjeg Humca sačuvana su u žbuci urezana tri prikaza srednjovjekovnih brodova s latinskim jedrom. Slični su crteži pronađeni i u crkvi sv. Silvestra na Biševu i crkvi sv. Jurja na Visu.
Latinsko jedro je trokutnog oblika pa se na gornjem rubu prihvaća za lantinu (motku) i tako vješa na jarbol pod određenim kutom. Iz latinskog jedra, uklanjanjem trokutastog dijela pred jarbolom, razvilo se oglavno jedro. Latinsko i oglavno jedro upotrebljavali su se na dalmatinskim tradicijskim brodovima do sredine 20. stoljeća. Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima omogućuje upravljanje plovilom korištenjem snage vjetra. Ugradnjom motora, jedra dobivaju sporednu ulogu, a i tradicijski brodovi sve se manje koriste.
Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrom zadržalo se kao element ribarskog i pomorskog identiteta i prenosi se unutar obitelji, ali i šire lokalne zajednice.
U prošlosti plovidba manjim brodovima na jedra zahtijevala je iznimna znanja i sposobnosti i nije se odvijala u velikoj sigurnosti. Stoga su se gradile zavjetne kapelice svecima zaštitnicima po brojim rtovima, hridima, uvalama diljem obale i otoka. Tim se mjestima i danas hodočasti, kao primjerice prilikom svetkovine Gospe od Prizidnice kojoj se u čast i kao zagovor trubi prilikom plovidbe pored svetišta na južnim hridinama otoka Čiova.
Umijeće plovidbe latinskim i oglavnim jedrima uključuje različita znanja i vještine vezane uz maritimnu baštinu kojom se Splitsko-dalmatinska županija ponosi. Jedrenje je popularno duž jadranske obale, a regate, čiji termini određuju i ritam životnog kalendara sudionika, povezuju zaljubljenike u jedrenje tradicijskim načinom, omogućavaju druženja, zabavu i razmjenu iskustava.