U Hrvatskom narodnom kazalištu Split predstavljen je program 36. Marulićevih dana - Festivala hrvatske drame, koji će se ove godine održati od 20. do 30. travnja. Jedna od najvažnijih kazališnih manifestacija u Hrvatskoj i ovoga puta donosi presjek najrelevantnijih predstava nastalih prema djelima hrvatskih autora, a po riječima organizatora i selektorice, riječ je o jednom od sadržajnijih i opsežnijih festivalskih izdanja posljednjih godina.

Na konferenciji za novinare program su predstavili vršitelj dužnosti intendanta HNK Split Božo Župić, ravnatelj Drame Siniša Popović, izbornica festivala dr. sc. Martina Petranović te producent festivala Ivan Vatavuk.

Preko tisuću sudionika

Ovogodišnji festival donosi 13 predstava u konkurenciji i jednu izvan konkurencije, a prema riječima organizatora, u programu će sudjelovati više od 500 umjetnika, dok bi ukupan broj ljudi uključenih u realizaciju festivala, uključujući umjetnike, tehniku, produkciju i suradnike, mogao premašiti i tisuću sudionika.

Na samome početku, Župić je istaknuo kako su Marulićevi dani manifestacija međunarodnog karaktera posvećena hrvatskoj dramskoj riječi i djelu Marka Marulića, naglasivši zadovoljstvo opsegom i ambicijom ovogodišnjeg programa.

- Drago mi je da je festival ove godine iznimno bogat i vjerujem da će ovo biti jedni od najboljih Marulićevih dana, poručio je.

Vršitelj dužnosti intendanta Bože Župić

Čak 55 prijava iz Hrvatske i inozemstva

Posebno je naglašeno kako je interes za ovogodišnje izdanje festivala bio iznimno velik. Prema riječima Siniše Popovića i Martine Petranović, za 36. Marulićeve dane pristiglo je 55 prijava, i to ne samo iz Hrvatske nego i iz inozemstva.

Uz najveći broj prijavljenih predstava iz Hrvatske, u konkurenciji su bile i predstave nastale u partnerstvu hrvatskih kazališta s inozemnim kućama, kao i produkcije iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Bugarske, a među koprodukcijama spominju se i suradnje s kazalištima iz Litve.

Popović je rekao kako broj prijava sam po sebi dovoljno govori o značaju festivala i o interesu koji Marulićevi dani i dalje imaju unutar kazališnog prostora. - Pedeset i pet prijava dovoljno govori o interesu za Marulićeve dane. Izbor predstava daje presjek najvažnije kazališne produkcije nastale protekle godine, kazao je.

Ravnatelj drame Siniša Popović

Martina Petranović pritom je naglasila da takav broj prijava omogućuje gotovo sveobuhvatan uvid u recentno hrvatsko dramsko i kazališno autorstvo, ali i pokazuje dvije važne stvari: s jedne strane propulzivnost hrvatske dramske riječi i autorskog kazališta, a s druge važnost i popularnost samog festivala za hrvatska kazališta. Istaknula je i kontinuirani interes međunarodne scene za hrvatske autore, što potvrđuje da se hrvatski dramski tekstovi i dalje rado i uspješno postavljaju izvan hrvatskih granica.

Naglasak na suvremenim autorima, jeziku i najaktualnijim društvenim temama

Kako je istaknula izbornica festivala, ovogodišnja selekcija snažno je usmjerena na suvremene autorske osobnosti i rukopise, pa festival donosi reprezentativan pregled novijeg hrvatskog dramskog pisma, autora različitih senzibiliteta, poetika i generacija.

Među autorima čija će se djela izvoditi na festivalu nalaze se Mate Matišić, Tena Štivičić, Tomislav Zajec, Ivor Martinić, Damir Karakaš, Espi Tomičić i Lidija Deduš, a posebno je istaknuto da se među odabranim naslovima nalazi i više praizvedbi suvremenih hrvatskih dramskih tekstova. Među njima su spomenuti ‘Kiselina‘ Tene Štivičić,‘ Otac, kći i Duh Sveti‘ Mate Matišića, ‘Budi uvijek kao zmaj‘ Espija Tomičića, ‘Drvene ptice‘ Lidije Deduš te ‘Sin, majka i otac sjede za stolom i dugo šute‘ Ivora Martinića.

Petranović je istaknula i važnost povezanosti festivala s nagradom Marin Držić, pa će se na ovogodišnjim Marulićevim danima ponovno moći vidjeti i predstave nastale prema tekstovima nagrađenima tom nagradom. Među njima je i ‘Nestajanje‘ Tomislava Zajeca, ovaj put u novom čitanju iz vizure slovenskog kazališta.

Konferencija za medije u splitskom HNK na kojoj je najavljen program 36. Marulićevih dana. Vršitelj dužnosti intendanta Bože Župić, izbornica Martina Petranović

Uz originalne dramske tekstove, u programu su i adaptacije suvremene hrvatske proze, pa se tako među odabranim naslovima nalaze ‘Sigurna kuća‘, nastala prema romanu Marine Vujčić u adaptaciji Jelene Kovačić i Anice Tomić, te ‘Matija‘, predstava prema romanu Drage Hedla u adaptaciji i režiji Patrika Lazića.

U selekciji su zastupljeni i autorski projekti i kolektivne kreacije, kao i predstave koje se naslanjaju na rad sa zajednicom. U tom su kontekstu spomenute predstave ‘Majke‘ riječkog kolektiva te dubrovačka predstava ‘Kuća je velika, ne može se ona nosit‘, u kojoj važnu dramaturšku ulogu ima suvremeno hrvatsko dramsko pismo.

Bogatstvo hrvatskog jezika

No, možda je jedan od najvažnijih naglasaka ovogodišnjeg programa upravo ono što je Petranović više puta podcrtala -bogatstvo hrvatskog jezika na sceni. Predstave, rekla je, ne nude samo tematski relevantne uvide nego i različita, uzbudljiva čitanja dramskih tekstova koja istražuju granice izvedbe i na pozornicu iznose punoću jezika, uključujući i zavičajne govore pojedinih dijelova Hrvatske. Nekoliko predstava, istaknula je, upravo se intenzivno bavi pitanjima doma i zavičaja, kao i utjelovljenjem nasljeđa i mentaliteta u jeziku pojedinca i zajednice.

Po temama, odabrane predstave bave se nizom ključnih pitanja suvremenosti: kompleksnim obiteljskim odnosima, transgeneracijskim traumama, kulturom sjećanja, mentalnim zdravljem, rodnim i klasnim identitetima, ali i pitanjima ratnih stradanja, nesankcioniranih zločina i njihovih reperkusija na društvo. Posebno je izdvojeno i nekoliko predstava koje se bave položajem žena u patrijarhalnom okviru 20. i 21. stoljeća, tematiziraju rodno uvjetovano nasilje i femicid, ali i različite oblike ženske pobune, pretvarajući individualne priče u šire društvene metafore.

Izbornica je sažela da se ovogodišnji Marulićevi dani odvijaju pod svojevrsnim tematskim okvirom intimne introspekcije s jedne i kolektivne društvene refleksije s druge strane.

Konferencija za medije u splitskom HNK na kojoj je najavljen program 36. Marulićevih dana.
V.d. intendanta Bože Župić, izbornica Martina Petranović, ravnatelj drame Siniša Popović

Festival otvara Krleža, zatvara Begovićev “Ero s onoga svijeta”

Iako je naglasak festivala na suvremenim autorima, 36. Marulićevi dani otvorit će predstava prema djelu jednog od hrvatskih klasika. Festival će otvoriti ‘Gospoda Glembajevi‘ Miroslava Krleže u izvedbi Narodnog teatra Ivan Vazov iz Sofije, u režiji Ivice Buljana. Kako je istaknuto, riječ je o važnom gostovanju jer se sofijsko kazalište ovim naslovom prvi put predstavlja u Splitu.

Time se dodatno potvrđuje i festivalska težnja širenju međunarodnog obzora, jer uz bugarski teatar na ovogodišnje Marulićeve dane dolaze i kazališta iz Slovenije i Bosne i Hercegovine. Iz Sarajeva, u režiji Dine Mustafića, dolazi predstava ‘Snajper‘ novoosnovanog Teatra 071, dok iz Ljubljane stiže novo čitanje Zajecova ‘Nestajanja‘. Predstava ‘Kiselina‘ Tene Štivičić dodatno svjedoči međunarodnom dosegu hrvatskog teksta jer je nastala u koprodukciji zagrebačkog ZKM-a i Litvanskog nacionalnog dramskog teatra iz Vilniusa.

- Kada sve stavimo na jedno mjesto, možemo reći da imamo hrvatsku dramu od Sofije do Vilniusa, odnosno da u Splitu i na Marulićevim danima imamo svojevrsno europsko sjecište hrvatske dramske riječi, poručila je Petranović.

Festival će, pak, biti zaključen izvan konkurencije izvedbom opere ‘Ero s onoga svijeta‘ Jakova Gotovca. Organizatori su posebno naglasili da izbor tog naslova nije slučajan, jer je libreto napisao Milan Begović, a ove se godine obilježava 150. obljetnica njegova rođenja. Time se Marulićevi dani priključuju i obilježavanju te značajne obljetnice, a najavljeni su i dodatni diskurzivni programi koji će Begovićev lik i djelo dodatno osvijetliti. Uz Begovića, u popratnom programu bit će obilježena i 150. obljetnica rođenja Vladimira Nazora.

 Nikola Brboleža/Cropix

Grad kao pozornica, publika kao suigrač

Producent festivala Ivan Vatavuk naglasio je da je intencija organizatora dodatno otvoriti festival prema gradu i publici, odnosno učiniti da Marulićevi dani ne ostanu zatvoreni unutar kazališne zgrade.

- Autor, živi grad postaje pozornica, publika suigrač, a kazalište mjesto susreta gledatelja i umjetnika, istaknuo je Vatavuk, opisujući smjer u kojem se festival razvija. Najavljeno je da organizatori žele jednu od predstava izvesti i na otvorenom, uz paralelnu pripremu i vanjske i unutarnje varijante, ovisno o uvjetima. Time bi festival još snažnije izašao u javni prostor i dodatno povezao kazalište s gradom.

Vatavuk je rekao i kako je cilj da Split tih desetak festivalskih dana uistinu živi u znaku Marka Marulića, ne samo kroz glavni izvedbeni program nego i kroz niz popratnih sadržaja. Među njima su posebno najavljeni okrugli stolovi, koji se vraćaju u festivalski program u osuvremenjenom obliku.

Jedan od njih nosit će naslov ‘Iz pera na pozornicu - Marin Držić i kolege‘ i bit će usmjeren na suvremene hrvatske dramske autore i nagradu Marin Držić, za koju je naglašeno da zaslužuje još veću vidljivost upravo na Marulićevim danima. Drugi okrugli stol bavit će se temom hrvatskog teksta izvan granica, odnosno činjenicom da se djela hrvatskih autora sve češće postavljaju na međunarodnim pozornicama.

Ivan Vatavuk, producent festivala

Najavljena je i dramska radionica Tomislava Zajeca, kao i novi, nešto provokativniji oblici izlaska glumaca u grad, kako bi se, kako je rečeno, i šira gradska svakodnevica susrela s festivalom. U planu je i program renesansne glazbe, koji bi se, ako uvjeti dopuste, trebao održati u središnjem hodniku Dioklecijanovih podruma.

Također je najavljeno da će se nastaviti i razgovori s umjetnicima u kazališnoj kavani, kao off- program nakon završetka festivalskih dana, u opuštenijem formatu susreta publike i sudionika.

Suradnja s gradskim institucijama i novi raspored završnice

Vatavuk je posebno naglasio da HNK Split i dalje razvija suradnju s brojnim kulturnim institucijama u gradu, kako bi se lik i djelo Marka Marulića iznosili i izvan same kazališne kuće. U tom su kontekstu spomenuti Književni krug Marko Marulić, Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, Umjetnička akademija u Splitu, Gradska knjižnica Marko Marulić, Odsjek za hrvatski jezik Filozofskog fakulteta, Udruga Benedikt i Muzej grada Splita.

Govoreći o festivalskom rasporedu, Vatavuk je naveo da će se službeni konkurencijski dio odvijati od 20. do 28. travnja, dok je 29. travnja predviđen za obilježavanje Svjetskog dana plesa izvedbom baleta ‘Giselle‘. Takav raspored, pojasnio je, omogućit će i mirniju organizaciju same završnice te pravodobno obavještavanje laureata, kako bi se dobitnici nagrada mogli okupiti na svečanom zatvaranju.

Organizatori su, naime, odlučili završnicu osmisliti tako da se 30. travnja nagrade mogu uručiti laureatima uživo, umjesto da se, kao što se ranije znalo događati, pojedine nagrade naknadno dodjeljuju zbog organizacijskih i vremenskih ograničenja.

Konferencija za medije u splitskom HNK na kojoj je najavljen program 36. Marulićevih dana. Ravnatelj drame Siniša Popović

Žiri festivala

Na konferenciji je predstavljen i ovogodišnji festivalski žiri. O nagradama 36. Marulićevih dana odlučivat će glumica Zrinka Cvitešić, hrvatska spisateljica, dramaturginja i scenaristica Lada Kaštelan, kazališna i filmska redateljica Aida Bukvić, kazališna producentica Romana Brajša i glumac HNK Split Luka Čelan.

Sveukupno gledano, ovogodišnji Marulićevi dani donose širok raspon izvedbenih formi i produkcijskih modela - od velikih ansambl predstava za veliku scenu do komornih projekata, dokumentarnog kazališta, autorskih projekata i kazališta zajednice. U programu sudjeluju nacionalna kazališta, gradska kazališta i nezavisna scena, iz Hrvatske i inozemstva, što potvrđuje da festival i dalje ostaje najvažnije mjesto susreta hrvatskog dramskog pisma, suvremenih kazališnih poetika i različitih čitanja domaćeg autora.

Upravo zato 36. izdanje Marulićevih dana nije samo još jedan festivalski pregled kazališne sezone, nego i snažna potvrda da hrvatska drama, u različitim jezicima, poetikama i produkcijskim oblicima, i dalje ima živ, propulzivan i međunarodno prepoznatljiv prostor.

Konferencija za medije u splitskom HNK na kojoj je najavljen program 36. Marulićevih dana.
Ivan Vatavuk, v.d intendanta Bože Župić, izbornica Martina Petranović, ravnatelj drame Siniša Popović